Peter Paul Rubens

Peter Paul Rubens je bio značajna osoba baroknog slikarstva 17. stoljeća i pokretač novog slikarstva pokreta, boja i senzualnosti. Najpoznatiji je po svojim protureformatorskim oltarskim slikama, portretima, pejzažima, i povijesnim slikama mitoloških i alegorijskih tema. Uz veliki studio u Antwerpenu gdje je stvarao slike popularne kod plemstva i kolekcionara cijele Europe, Rubens je bio klasično obrazovan u humanističkoj školi, kolekcionar umjetnina, i diplomat koji je proglašen vitezom od kraljeva Filipa IV. Španjolskog i Karla I. Engleskog. Rubens je rođen u Siegenu, Njemačka, od roditelja Jana Rubensa i Marije Pypelincks. Njegov otac i majka kalvinisti pobjegli su iz Antwerpena u Koln 1568. godine nakon pojačanih vjerskih previranja i progona protestanata za vrijeme Španjolske vladavine Nizozemskom Fernanda Álvareza od Toleda, trećeg vojvode od Albe. Jan Rubens je postao pravnim savjetnikom (i ljubavnikom) Anne Saske, druge žene Williama I. te se doselio u njen dvor u Siegenu 1570. Uslijedilo je pritvaranje zbog preljuba, a Peter Paul Rubens se rodio 1577. Obitelj se vratila u Kӧln slijedeće godine. Godine 1589., dvije godine nakon očeve smrti, Rubens se s majkom vratio u Antwerpen gdje je primljen u katoličku školu. Religija je odigrala važnu ulogu u njegovom kasnijem radu i Rubens je kasnije postao vodeći glas katoličkog protureformatorskog slikarstva. Godine 1600. Rubens je putovao u Italiju, najprije u Veneciju, gdje je vidio djela Tiziana, Veronesea i Tintoretta prije no što se smjestio u Mantovi na dvoru vojvode Vincenza I. Gonzage. Način bojenja i kompozicije Veronesea i Tintoretta imale su direktan učinak na Rubensovo slikarstvo, a na njegov kasniji, zreli stil utjecao je više Tizian. S vojvodinom financijskom podrškom Rubens je otputovao do Rima i Firence 1601. Tamo je studirao djela klasične grčke i rimske umjetnosti i kopirao djela talijanskih majstora. Helenistička skulptura Laokontova skupina je imala osobit utjecaj na njega, kao i umjetnost Michelangela, Rafaela i Leonarda.  Na njega su također utjecale i iznimno naturalističke slike Caravaggija. Kasnije je čak napravio kopiju njegova Polaganja u grob, te je predložio svom meceni,vojvodi od Mantove, da kupi od Caravaggija njegovu “Smrt djevice” (Louvre). Utjecaj Italije na Rubensa bio je izniman. Pored umjetničkih utjecaja, Rubens se nastavio dopisivati s talijanskim prijateljima cijeli svoj život; čak se i potpisivao kao “Pietro Paolo Rubens” i često govorio o povratku na poluotok – želja koja mu se nije ostvarila. Godine 1621., kraljica Francuske, Marija de’ Medici naručila je od Rubensa dvije velike alegorijske slike koje su trebale slaviti njezin život i njezina muža Henrika IV. za “Luxemburšku palaču” u Parizu. Louvreu, postavljena je 1625., ali nikada nije bila potpuno dovršena.  Mariju je protjerao iz Francuske njezin sin Luja XIII. i umrla je u Kolnu 1642. godine, u istoj kući u kojoj je Rubens živio kao dječak. Rubens je bio plodan autor koji je stvarao uglavnom religijske teme, povijesne motive i lovačke scene u koje je uključivao mitološke likove. Naslikao je nekolikoportreta, uglavnom prijatelja i autoportrete, kao i nekoliko pejzaža pred kraj svog života. Dizajnirao je tapiserije i grafike, ali i svoju kuću. Njegovi crteži su iznimno snažni ali bez detalja; također je često koristio skice s uljenim bojama. Posljednji je umjetnik koji je pored slikanja na platnu još slikao i na drvenim pločama, te oltarne slike na kamenu škriljevcu kako bi izbjegao refleksije. Kako je bilo uobičajeno u to vrijeme, Rubens je imao veliku radionicu u kojoj je slikao, ali ponekad dopuštajući drugim slikarima da slikaju pojedine dijelove slike, a ponekad samo nadgledajući stvaranje slike. Parisov sud, 1630., ulje na platnu, Nacionalna galerija, London.Njegova strast za slikanjem punašnih žena postala je pojmom za ‘Rubensizam’ ili ‘Rubensovski’, dok se koristi i izraz “Rubensovske” za punašne žene, naročito u Nizozemskoj. Na aukciji kuće Sotheby’s 10. lipnja 2002., Rubensova novopronađena slika “Masakr nevinih” prodana je za £49.5 milijuna, ili 76.2 milijuna USA $ lordu Thompsonu.

Konjanički portret vojvode od Lerma

Princeza Isabella Clara Eugenia

Iskrcavanje Marije de’ Medici u Marseillesu

Otmica Leukipovih kćeri

Parisov sud

Bitka sa Amazonkama

Portret Hélène Fourment sa dvoje njene djece

Jupiter i Kalisto


“Umjetnost je dobra ako joj cilj nije da bude „djelo„ nego komunikacija. Tad je ona prava umjetnost i ostalo je manje važno.“
(Oscar Wilde)