Wolfgang Amadeus Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart rođen je 1756., a umro 1791. godine. Mozartova glazba je čudesna i jedinstvena, a on je bio temperamentan i glazbeno iznimno nadaren čovjek, mi bismo ga danas okarakterizirali kao bezvremenski genijalnoga skladatelja. Mozart je pripadnik tzv. ‘bečke klasike’, uz Haydna i Beethovena.Pri krštenju je Mozart dobio četiri osobna imena  – Joannes Chrysostomus Wolfgangus Theophilus od kojih je kasnije koristio samo dva – Wolfgang Amadeus. Ime Amadeus bi u hrvatskom jeziku bilo Bogoljub. Mozartov otac Leopold bio je vrlo cijenjen učitelj glazbe, skladatelj i zamjenik ravnatelja orkestra u Salzburgu. Otac je Wolfganga podučavao već u vrlo ranom djetinjstvu. Wolfgang je vrlo rano jasno izrazio svoj izvanredni glazbeni dar. Svoje prve skladbe Wolfgang je napisao sa samo 5 godina. Već od svoje šeste godine Wolfgang je puno putovao i nastupao u pratnji svoga oca, te bio predstavljan kao čudo od djeteta na dvorovima i na drugim mjestima gdje bi se skupila znatiželjna publika. Vrlo ubrzo proširio se glas o glazbeno izuzetno nadarenoj djeci iz Salzburga, pa su pozivi za koncerte pristizali i iz Beča, a nakon uspješnog predstavljanja u dvorcu Schönbrunn, pozivima za koncerte nije bilo kraja. Mali Wolfgang, njegova starija sestra i njihov otac puno su putovali diljem Europe i priređivali koncerte. Putovanja u to doba nisu bila naročito udobna, kočije su bile manje-više kutije u koje je stalo 8 putnika. Kočija je još uvijek često bila bez opruga što znači da se osjećao svaki kamen na neasfaltiranim cestama. Kočiju su vukli konji – njih 4 do 6. Brzina kočije bila je oko 6 km/h. Što znači da bi putovanje iz Beča u Rim – udaljenosti 1165 km trajalo 19 dana, i to s intenzitetom putovanja 10 sati na dan.Ponekad su putovanja bila i opasna, ne samo zbog mogućeg kvara na kočiji usred pustopoljine ili bandita na otvorenim cestama, već i zbog buha, loše higijene u usputnim konačištima i vremenskih uvjeta – vrućine ili hladnoće, za koje nije bilo odgovarajućih protumjera. Ipak, ništa od toga nije odvratilo obitelj Mozart da putuje i prenosi ljudima glazbu. Na jednom od putovanja u Italiji Mozart je pokazao nevjerojatnu memoriju opisanu u legendarnoj anegdoti, kada je samo jednom odslušavši u cjelini crkvenu skladbu Miserere za dva zbora (jedan zbor u pet, drugi u četiri glasa) to isto poslijepodne do posljednje note točno zapisao tu istu skladbu. Inače su note te skladbe bile pod strogo čuvanom tajnom Vatikana pa je Mozart zapravo prvi ‘proizveo’ nelegalnu kopiju tih nota, zahvaljujući svom izvanrednom pamćenju. Oko 1777. godine Mozart se zaljubio u pjevačicu – sopranisticu Aloisiu Weber koju je podučavao glazbi. 1778 Aloisia je primila službu kao dvorska pjevačica na dvoru u Münchenu. Mozart se htio i oženiti njome, no ona se godinu dana kasnije udala za dvorskoga glumca angažiranog na bečkom dvoru Josepha Langea. Nakon nekoliko godina je Mozart oženio njenu sestru Constanzu. Aloisia Weber Lange imala je izvrsnu pjevačku karijeru, nastupala je na opernim pozornicama diljem Europe. Još tijekom života slovila je za cijenjenu izvođačicu Mozartovih djela. Mozart je vrlo rado pisao uloge za nju. Njen glas je – sudeći po arijama koje joj je Mozart namijenio – bio, kažu stručnjaci, lirski sopran, pun emocija, vrlo fleksibilan i lagan, briljantan u visokim registrima. Nakon što je izvor prihoda u Salzburgu presušio, Mozart je nekoliko godina živio u različitim gradovima tražeći posao – Mannheim, Pariz, Augsburg, da bi tek majčine smrti 1778. godine u Parizu, 1781. godine otputovao u Beč gdje je živio do svoje smrti. U Beču se Mozart selio nebrojeno puta s adrese na adresu. Mozart je tijekom cijeloga svoga života imao gorke borbe sa svojim osobnim financijama, ponekad je imao, ponekad nije imao novaca. Ponekad je neumjereno trošio, ponekad nije imao za goli život. Puno je skladao. Imao je problema s poslodavcima i gradskim vlastima. Poseban odnos pun poštovanja i divljenja razvio je grad Prag i njegovi građani prema Mozartu. Njegova opera Figaro bila je u Pragu jako dobro prihvaćena. Mozart je umro vrlo mlad – u dobi od samo 35 godina. Uzrok smrti nije bilo moguće točno utvrditi, ima nekoliko teorija. Mozart je pokopan u zajedničkom grobu tako da se ne zna točno gdje je pokopan. Njegova supruga Constanza se nakon preudaje posvetila pisanju Mozartove biografije i doživjela prvo izdanje te biografije. U razdoblju od 1766 – 1770. godine, kada je Mozart imao od 10 do 14 godina napisao je još više djela – sedamdesetak. Među njima čak 15 simfonija, brojne sonate za instrumente s tipkama i violinu, 4 klavirska koncerta, 4 mise i dr. Iz tog razdoblja je i jednočinka – opera Bastien i Bastiena, vrlo vedra skladba za samo tri pjevača. Također iz toga razdbolja je Missa solemnis u c-molu za zbor, gudače, soliste, puhače i timpane, iz pera dvanaestogodišnjega dječaka – maloga Mozarta, koju je napisao i sam dirigirao izvedbom na veliki ushit svoga oca na dvoru u Beču. Od 1771 – 1775. godine, kada je Mozart imao od 15 do 19 godina skladao je više od 160 djela. Među njima 8 misa, 20 simfonija, brojne sonate za instrumente s tipkama, gudače kvartete, arije, motete, crkvene sonate i dr. Od 1776 – 1780. godine, kada je Mozart imao od 20 do 24 godine, skladao je oko 100 djela. Među njima 3 simfonije, poznatu Krunidbenu misu i još 3 mise te brojna druga djela za različite instrumente ili glasove i sastave. Od 1781 – 1785. godine, kada je Mozart imao od 25 do 29 godina, napisao je više od 130 djela. Među njima su poznata opera Otmica iz Saraja, opera Idomeneo, te brojne sonate, varijacije, koncerti za različite solo instrumente i orkestar, kanoni, arije, djela za vokalne sastave, gudački kvarteti i dr.Od 1786 – 1791. godine, kada je Mozart imao od 30 do 35 godina, odnosno do svoje smrti, skladao je više od 160 djela. Među njima i neka od najpoznatijih – Mozartova posljednja skladba Requiem u d-molu, opere Čarobna frula, Cosí fan tutte, Don Giovanni, Le nozze di Figaro, Malu noćnu muziku, te niz kanona, pjesama, koncerata i drugih djela. Premda sva Mozartova ili većina Mozartovih djela djeluju lepršavo i lagano, neopterećeno, vedro, u njima se kriju mnogi izvođački izazovi. Konkretno klavirska Mozartova djela vrlo su zahtjevna za izvođenje ne toliko zbog zahtjevnosti notnog teksta koliko zbog suptilnosti koja je potrebna u izvođenju, dubokog razumijevanja i pravilnog izvođenja fraziranja i stilskog oblikovanja. Mozart je zasigurno jedan od najpopularnijih klasičnih skladatelja. Globalno poznat, cijenjen desetljećima i stoljećima i danas nas može oplemeniti svojom božanstvenom glazbom i svojim nepogrešivim osjećajem za glazbeni sklad.    

     

AUDIO